Nakon 8. marta – gdje smo bili, šta smo radili i kud dalje

Nekad je jako teško prenijeti pričom ono što se stvarno dogodilo. Lakše je izmisliti priču pa onda pustiti svakog da tumači po sopstvenom nahođenju, da čita kroz svoje naočale. Zato vjerujem da ovaj tekst može biti protumačen i pogrešno i dobro jer ću pokušati prenijeti atmosferu od prošle sedmice. Zašto je ona bitna?

Prošla sedmica je prošla u znaku regionalne akcije #SlobodaRađanju koju su zajednički iznijele organizacije i aktivistkinje kojima su u fokusu bila reproduktivna prava žena.

Neće ovo biti izvještaj a može izgledati tako. Nijedan medij nije i neće prenijeti ovako iscrpno sve šta smo radile kao što će to uraditi neko koga se ovo direktno tiče. Ovo je moj način da ispričam svima koji su me pitali, koje zanima i koje će možda tek nekad zanimati sve ono što se dešavalo i šta je radio DRIP.

Ovo je ujedno i tekst koji se dotiče i Osmog marta i cijelog tereta koji taj dan nosi. Jedni ga ignorišu, jedni ispunjavaju formu, a treći se trude da urade nešto. S ponosom mogu reći da sam okružena ženama i muškarcima koji spadaju u ovu treću grupu.

I da napokon pređem na stvar sa najvećim akcentom na aktivnosti DRIP-a ali ću se dotaći i cijele regionalne akcije.

O samoj akciji “Sloboda rađanju”

Organizacije kojima su u fokusu primarno žene i njihova prava, okupila je udruga RODA. Iz svake zemlje bivše Jugoslavije bila je bar po jedna organizacija. Sve su okupile oko zajedničkog cilja – ukazivanje na loše stanje u porodilištima širom regiona. BiH se po običaju nalazi uvijek u vrhu loših spiskova, pa tako i po nivou loših uslova u porodilištima i to nije za ponos. Dugoročni cilj akcije su porodilišta – prijatelji majki. Većinu aktivnosti smo obilježavala hashtagom #SlobodaRađanju pa online možete vidjeti aktivnosti koje su se odvijale u svim državama.

Iako možda neće svima biti zanimljivo, sigurno će biti korisno da pobrojim sve učesnice po zemljama jer ćete tako znati kome da se obratite u slučaju da vam prava kao trudnicama, porodiljama i majkama budu uskraćena.

O učesnicama

BOSNA I HERCEGOVINA

Republika Srpska

DRIP – djeca, roditelji i porodilje predstavlja grupu zainteresovanih građana i građanki koja se, između ostalog, bavi reproduktivnim pravima i zdravljem žena u Banjaluci, Republici Srpskoj, Bosni i Hercegovini.

Iskustvo porođaja u Banjaluci, je FB stranica na kojoj se po prvi put u BiH kontinuirano govori o (lošim) uslovima u porodilištima, a cilj je da se skupljaju iskustva žena iz porodilišta i tako ukaže na ozbiljne probleme u sistemu zdravstvene zaštite.

Federacija BiH

MAGNA (www.magna.ba) je nezavisno, neprofitno, nestranačko udruženje za podršku i edukaciju žena čiji je cilj zaštita i jačanje prava žena, naročito trudnica i porodilja, kroz podršku, edukaciju i povezivanje.

Centar za majku i dijete “Fenix” (www.centar-fenix.com,www.bhmama.org) pruža sveobuhvatnu stručnu pomoć i podršku porodicama za vrijeme trudnoće, porođaja i prvim godinama života bebe, sa ciljem poboljšanja kvaliteta života, jačanja samopouzdanja i vlastite odgovornosti.

Prirodan Porod (www.prirodanporod.com) je portal čiji su glavni ciljevi edukacija žena i povećanje svijesti:  o porodu – kao fiziološkom procesu koje u slučaju normalnih okolnosti NE ZAHTIJEVA rutinske medicinske intervencije;  O AKTIVNOJ ulozi žene u porodu.

SRBIJA

Centar za mame (www.centarzamame.rs) se zalaže za radna prava mama, bori protiv svih vidova diskriminacija kojima su mame izložene, povezuje i umrežava mame i promoviše aktivan stil života.

Udruženje Mati (www.mati.rs) ima za cilj da informiše, podrži i ohrabri mame tokom trudnoće, porođaja, dojenja i ranog majčinstva.

Udruženje dula Srbije (www.dula.rs) pruža emotivnu podršku i pratnju ženama tokom trudnoće i na porođaju. OsnažujU žene da čine informisan izbor kada je njihov porođaj u pitanju.

Tvoj Porođaj (www.tvojporodjaj.com) pruža fizičku i duhovnu upodršku trudnicama i profesionalnu pratnju porodiljama.Organizuje edukativne radionice i psihofizičke pripreme za porođaj.

Udruženje babica Srbije (www.divnababica.com), je neprofitno strukovno udruženje koje okuplja babice na teritoriji Republike Srbije sa ciljem kontinuiranog stručnog usavršavanja i unapređenja položaja i ugleda babica.

MAKEDONIJA

Centar za integralnu jogu “Darma” preko programa prenatalne joge holistički prilazi ženi u periodu trudnoće pripremajući je za porođaj i period ranog roditeljstva, fokusirajući se kako na organizam žene tako i na njenu cjelokupnu ličnost.

Nova Iskra je udruženje za motivaciju i srećniji, ispunjavajući i produktivniji život za sve, posebno za osobe sa fizičkim i mentalnim invaliditetom, koje promoviše ravnopravnost i inkluziju svih, bez obzira na etničku, nacionalnu, vjersku, političku pripadnost ili invaliditet.

HRVATSKA

Udruga RODA – Roditelji u akciji (www.roda.hr, rodilista.roda.hr) je skupina građana koja se zauzima zad ostojanstvenu trudnoću, roditeljstvo i djetinjstvo.

SLOVENIJA

Društvo Porodna Hiša (www.porodnahisa.si) je društvo koje daje podršku, informacije i pomoć od začeća do prvih koraka.

CRNA GORA

Udruženje Roditelj podrška uspješnom roditeljstvu.

Šta je radio DRIP?

Mi smo imale burnu sedmicu. Treba naglasiti da smo nas tri žene, sve tri sa malom djecom, bile nositeljke aktivnosti. Posebno naglašavam da ništa ne bismo uspjele, a pogotove ne  u ovoj mjeri bez naših saradnica mahom trudnica i isto majki male djece. Muževi su ovaj put stajali uz nas iako kod kuće, čuvajući djecu.

Svaka žena je  u svom domenu i profesiji  davala maksimum i posebno sam ponosna na to. Osjetila sam solidarnost bez obzira na sve okolnosti u kojima smo bile.

Mi smo naše aktivnosti počele predavanjem.

2.3. feministkinja i aktivistkinja, Ana Vilenica je održala predavanje na temu “Režimi materinstva – osnovni pojmovi”.

Kiša je lila baš u vrijeme početka predavanja ali se opet našlo oko tridesetak zainteresovanih trudnica, roditelja male djece koji su došli da čuju nešto drugačije. Ana je pričala o nevidljivom radu koje (kapitalističko) društvo ne prepoznaje a to je materinski rad. Poslovi kuvarice, čistačice, bebisiterke, pegagoga, psihologa, učiteljice, vaspitačice su svi spojeni jednom riječju  – mama. Ima i tata koji ovo sve objedinjuju, niko to ne negira ali dok god je primarno “mama” nositeljka ovih dužnosti, govorimo o materinskom radu. Više fotografija sa predavanja i dio atomosfere možete pogledati ovdje. Posebno se zahvaljujem Lenki Keleman koja fotografisala ovaj događaj.

4.3. smo počele sa objavljivanjem rezultata istraživanja koje smo sprovodile sedmicu prije.

Rezultati istraživanja su poražavajući, naročito kad se uzme u obzir da je na uzorku od 539 žena, većina rađala u Banjaluci i da je više od 50% njih fakultetski obrazovano.

Da se razumijemo – ovo je online istraživanje i anketa nije rađena profesionalno. Ona nam daje samo presjek stanja kod žena koje prvenstveno koriste internet (nije bilo klasičnog anketarskog rada), koje su koliko-toliko upoznate sa svojim pravima a dosta njih je prošlo bar minimum pripreme za porođaj u vidu podrške porodice ili eventualno škole za trudnice. Seoska područja nisu obuhvaćena, jako malo žena iz drugih gradova koji nisu centri moći je popunilo anketu, žene iz marginalizovanih grupa koje su najčešće duplo diskriminisane nisu popunjavale anketu (Romkinje, nepismene žene, žene sa invaliditetom itd.). Nadamo se da ćemo imati prilike da uradimo istraživanje na nivou države.

5.3. održana je druga projekcija filma “Sloboda porodu”.

Iako smo već prikazivale ovaj film u 12.mjesecu, zbog interesovanja i prikazivanja ovog filma u drugim državama u sklopu akcije “Sloboda rađanju”, opet smo organizovale projekciju. Uz podršku Helsinškog parlament građana Banjaluka, ovaj put smo imale i osvježenje. Nakon projekcije smo ispisavali čestitke na kojima smo pisali kako želimo da se porođamo i kako bi naša porodilišta mogla izgledati sa malo ili nimalo ulaganja novca. To je, kao, osnovni razlog što je sve ovako kako jeste. Više fotografija imate ovdje a zahvalanost za njih dugujemo Tei Jagodić.

6.3. učestovale smo u konferenciji “Žene sa invaliditetom u globalnom ženskom pokretu u BiH”, koja je ujedno i prva konferencija sa ovom temom.

Znate li da su žene sa invaliditetom ŽENE? Jeste li se ikad pitali šta je sa njihovim reproduktivnim zdravljem, potrebama, rađanjem? Sve teme i pitanja koje se inače tiču žena su potpuno iste kod svih žena.

7.3. predstavljanje DRIP-a Ženskoj političkoj akademiji u organizaciji Helsinškog parlamenta građana Banjaluka održanoj u Laktašima

Iako je pitanje rađanja glavno za žene koje su RAĐALE, ne mora uopšte biti tako. Žene čija su djeca odrasla ili djevojke kojima ovo nije u dugoročnom ili možda ikakvom planu, ne osjećaju ono što i mi koje smo nedavno prošle kroz porođaj ili planiramo opet uskoro da prođemo. Ono na šta sam posebno ponosna je da smo uspjeli zainteresovati polaznice Ženske političke akademije i da su one pokazale želju da što više saznaju o nama.

8.3. Osmomartovski marš održan u Banjaluci pod nazivom “Sloboda rađanju”

DRIP je bio samo jedna karika u ovogodišnjem maršu. Radovalo me je što su došle našle prijateljice sa svojom djecom i muževima da izađemo na ulicu za zajedničku stvar. Ne znam koliko ih se javilo na tviteru, fejsbuku, porukom da im je žao što nisu mogle doći. Sve ovo mnogo znači i govori nam da trebamo nastaviti raditi to što radimo. Ovdje ću okačiti samo nekoliko slika, više možete vidjeti na internetu i na fejsbuk stranici UG ““Oštra nula”” koje tradicionalno organizuje ovaj marš. Mediji koji su dali značaj ovoj akciji, tradicionalno su opozicioni što znači da je i porođaj političko pitanje. Bar se tu slažemo.

Ali to ne znači da smo obeshrabrene jer mi ovo radimo prvenstvo zbog sebe i zbog njih.

Možete nas podržati i javiti se sa idejama na mail: [email protected] ili u inboks stranice na fejsbuku “DRIP”. Nastavljamo.