Zeleni talas

Pišući o prirodnim ljepotama Republike Srpske, Bosne i Hercegovine i ostalih država koje su se smjestile na skromnoj teritoriji površine od 51. 209m2 ne mogu da zaobiđem ljepote i turističke atrakcije drugog najvećeg grada u ovim državama.

Banjaluka je poznata po mnogo čemu. Poredano po prioritetima, turističke atrakcije Banjaluke bile bi -Mujini ćevapi, lijepe žene, zelenilo, rijeka Vrbas i eventualno Kastel. Ipak, kako idemo u korak sa Evropom i rapidno se razvijamo i kao grad i kao država, neophodno je izdvojiti turističke atrakcije novijeg datuma.

Banjaluka – grad semafora

U slučaju da vam u goste dođe neki stranac željan razgledanja, nezaobilazan je odlazak u grad automobilom. Iako ćete vjerovatno vašem gostu pričati i opisivati Banjaluku kao manji grad bez obzira što je čak drugi po veličini u BiH, vaš gost će sigurno zapamtiti tu vožnju. Ne postoji mnogo gradova na svijetu gdje se na svakih stotinjak metara nalazi semafor. Jedna takva slikovita parada semafora izgleda ovako:

  • 1. semafor na raskršću ulice Krajiških brigada i Ranka Šipke. Zašto je ovaj semafor dobar? Dok čekate zeleno svjetlo, stajaćete pored nekadašnjeg privrednog giganta, firme koja se bavila proizvodnjom elektromehanike, nekadašnje dike Banjaluke a danas rasparčane i propale firme “Čajavec”. Na ovom jednostavnom primjeru moći ćete objasniti privredno propadanje nastalo usljed raspada jedne zemlje. Divan i plastičan primjer da ga čak i turista lako razumije.
  • 2.semafor, nakon dvjestotinjak metara, na raskršću ulice Ranka Šipke i Jovana Dučića. Zašto je ovaj semafor dobar? Ako slučajno ovdje budete čekali zeleno, sa vaše lijeve strane će se nalaziti “Medicinska elekotronika”. Turisti možete jednostavno reći da ove dvije riječi ukuca u pretraživač i odmah ispred će se pojaviti riječ “slučaj”. Slučaj Medicinska elektronika je odličan primjer koji će vašem gostu objasniti dosta o pravnom uređenju naše zamlje, funkcionisanju lokalne zajednice i na kraju, čudima arhitekture.
  • 3.sefamor, opet nakon dvjestotinjak metara, na raskršću pored stare zgrade Vlade. Zašto je ovaj semafor dobar? Nakon što se upoznao sa novijom istorijom i  uređenjem zemlje, nešto što će turistu zanimati, biće stara zgrade Vlade. Kao što bi neko obišao Reichstag u Berlinu, tako će neko željeti da vidi i zgradu Vlade. S obzirom da se radi o staroj zgradi, atrakcija je tim veća.
  • 4. semafor, nakon stotinjak metara, pored Narodnog pozorišta. Jasno je zašto je ovaj semafor dobar. Turista će vidjeti Narodno pozorište.
  • 5. sefamor kod hrama Sv. Trojice. I ovo je takođe jasno. Religija je bitna u ovoj zemlji i zato je ovaj semafor dobar.
  • 6. semafor nakon manje od stotinu metara u Aleji Sv. Save. Neki semafor mora služiti i za regulisanje saobraćaja i samim tim je dobar.
  • 7. semafor nakon stotinjak metara kod Hypo banke. Sigurno će vaš gost morati promjeniti novac ili otići do bankomata. Čekajući zeleno, idealno je da mu pokažete gdje je banka.
  • 8. semafor, i zadnji nakon rekordnih 400-500, kod bazena Aquana. Dolazite do kraja ulice i možete završiti na bazenima ili eventualno u tržnom centru preko puta. Ovaj semafor je odličan.

Ulica semafora je banjalučka atrakcija koju bi svaki stranac trebao proći. Put od možda dva kilometra je, u stvari, uzbudljiva vožnja ako želite uhvatiti  zeleni talas. Surfanje banjalučkim semaforima je definitivno odličan izbor pri razgledanju grada.

Banjaluka grad botaničkih bašti

Kao što to obično biva, gradske vlasti često ne prepoznaju ritam grada pa rade suprotno od očekivanja građana i građanki pa se u zadnje vrijeme radi na isključivanju semafora i gradnji kružnih tokova. Ovo bi inače bilo loše ali kružni tokovi u Banjaluci su veoma neobični. Naime, na svakom kružnom toku se nalazi mala botanička bašta tako da se nedostatak semafora toliko i ne primjećuje. Na banjalučkim kružnim tokovima ima raznih biljaka. Pošto se kružni tokovi još uvijek grade, ovim baštama nedostaju table sa imenima biljaka ali vjerujem da će ih gradske vlasti uskoro postaviti.  Kružni tokovi – botaničke bašte su nešto čime će turisti svakako biti oduševljeni.

Eto, ko želi doživjeti Banjaluku, zna šta mu je činiti. U auto i lagano.

Dobro došli u zelenu ljepoticu na Vrbasu!

8 Comments

  1. 2 October 2013 at 10:03 am

    Bila sam jednom u Banjaluci i oduševila se tom količinom zelenila. Pre par dana sam bila u Tesliću, koji je takođe prepun zelenih aleja. A ovo u vezi kružnih tokova sa mini botaničkom baštom sam viđala po Francuskoj. Prelepo definitivno 🙂

    • 2 October 2013 at 10:37 am

      Dođi opet u Banjaluku pa ćeš je možda gledati drugim očima. Drveće se sječe da bi se sadile nove sadnice jedine firme koja prolazi na tenderu, parkovi nestaju zbog nelagalnih kupovina zemljišta a “botaničke bašte” nastaju iz ašove opet te tenderske firme da bi se oprale velike količine novca. Da su lijepi, nisu loši. Da li su potrebni baš takvi u ovoj našoj zemlji bez zdravstvenog osiguranja? Ne bih rekla.

      • miki
        28 October 2013 at 9:09 am

        ima u tome istine ali su kruzni tokovi bez obzira na sve neophodni,slazes li se?

      • 28 October 2013 at 1:52 pm

        Naravno, to nije sporno. Sporno je neplasnko trosenje para sto sam objasnila u tekstu. Korisnost kružnih tokova je samo kolateralna šteta.

    • miki
      28 October 2013 at 9:06 am

      potpuno se slazem

  2. 7 October 2013 at 6:37 am

    Cvijeće i zelenilo na kružnim tokovima jesu lijepi i odaju pozitivan utisak za nekog stranca. Ali… ono što se ne vidi na prvi pogled nije nimalo lijepo. Kružni tok u Rosuljama nema regulisan prelaz za lica sa invaliditetom, u kolicima, samim tim ni za majke sa malom djecom (takođe u kolicima), ni za bicikliste koji bi poštovali saobraćaj. Kažu, nije bilo dovoljno sredstava. A bilo je za fontanu i cvijeće koje je vjerovatno koštalo više nego što bi koštao spust za kolica ili lift. S druge strane, ni pješaci nišu pošteđeni. Čim padne kiša, kroz podvožnjak se ne može proći jer je pun vode koja nema gdje da ode
    Toliko o ljepoti.

    • 7 October 2013 at 8:52 am

      Baš tako. Prije otvaranja baš tok kružnog toka bila je ideja da biciklisti i osobe sa invaliditetom to i pokažu ali, nažalost, nije ostvarena. Prolaz ispod je kao iz horor filmova…baš tako.

    • miki
      28 October 2013 at 9:07 am

      apsolutno u pravu