BANJALUKA, GRAD BICIKALA? 3.dio

Šta učiniti?

Znate onu priču o 5 žaba na listu lokvanja? Čuči 5 žaba na listu lokvanja. Tri su odlučile da skoče. Koliko je ostalo? Pa, 5! Odlučiti nije isto što i učiniti.

Isto važi za spremanje ispita ili u ovom slučaju, borbu za biciklistički prostor. Nije ovo samo stvar bicikla i uživanja na povjetarcu. Kad vidimo zašto su se u Holandiji toliko borili za bicikle, možda ćete uvidjeti sličnost. Možda ne potpunu, možda je njima manje trebalo, možda su srčaniji, možda svašta. Jedino što nije možda jeste da su se pokrenuli.

Priča o Holandiji i biciklu

Scene nakon polovine prvog minuta neodoljivo podsjećaju na biciklističke staze u Banjaluci što samo znači da kasnimo 100ak godina (nije puno šta smo sve prošli) i da smo na početku (što je super jer znači da smo počeli 🙂 ).

Video prikazuje ekonomski procvat Holandije, koja je od nekad masovnog prevoznog sredstva – bicikla – prešla na automobile. Zar nije tako bilo i kod nas sredinom prošlog vijeka? Ali idemo dalje…Automobili su preuzeli gradske površine, ulice su se proširile u skladu sa potrebama gradnje ulica prilagođenih autima…sve je vodilo ka “progresu” sve dok neko nije pogledao statistiku poginulih u saobraćajnim nezgodama. Holanđani su reagovali za 3300 mrtvih zahvaljujući saobraćajnim nezgodama u 1971.godini a mi, pretpostavljam da  razlika u statistici nije velika u bilo kojoj zemlji bivše Jugoslavije, ne reagujemo na 316 poginulih i 9 780 povrijeđenih za prvih 7 mjeseci u 20 000 saobraćajnih nezgoda ove godine samo u Srbiji u 2013.godini!

  • broj poginulih i stradalih u saobraćajnim nezgodama je razlog da više vozimo bicikl

Da su saobraćajne nezgode direktno povezane sa brojem i načinom korištenja automobila pokazuje i tendencija opadanja broja nezgoda sa opadanjem kupovine/potrošnje naftnih derivata mada u malom broju u odnosu na to koliko je opala kupovina goriva.

U Srbiji (opet ona jer sam našla podatke baš za Srbiju) na 100 000 vozila smrtno strada 35 osoba, a u Švedskoj na isti broj 7 ljudi. Da li se ovakva statistika može opravdati većim platama ili nivoom svijesti? Vrijeme je da se opametimo a ne da tražimo od države da to uradi.

  • ekonomska kriza je razlog da više vozimo bicikl

Ako ste pogledali ovaj video, vidjeli ste da je ekonomska kriza bila još jedan razlog reagovanja Holanđana i to na nacionalnom nivou. Naša država, kakva jeste, napaćena, bezuba, pakosna i nezasita, sigurno neće SAMA donijeti odluke na nacionalnom nivou bez pritiska javnosti. Holanđani su uveli nedjelju kao dan u sedmici bez korištenja benzina kako bi podstakli vožnju biciklom. Ovo je sigurno najbitniji korak jer mi volimo da nam se nešto naredi. Slušanje naredba je odličan način funkcionisanja bez mnogo razmišljanja a i odgovornosti, a država je najbolja za takve naredbe…ipak, za sad, taj korak je daleko. Osim ako sami ne počnemo eksperimentisati. Zašto čekati da nam država kaže da štedimo, kad je ona rastrošna i ne štedi? Kako očekivati od vlasti čiji vozni park košta više nego što možemo zamisliti da podstakne svoje građane da voze bicikl? Čak ni naša vlast nije toliko licemjerna. Ipak, probajte. Testirajte svoj kućni budžet korištenjem bicikla bar jednom sedmično.

Vratimo se na Holanđane…paralelno sa protestima i nedjeljama bez auta, gradski oci su opet napravili mudar potez – u užim centrima gradova, auta su bila protjerana i to zauvijek. Zamislite onaj dio ispred Boske i ono malo užeg centra što imamo bez jurnjave motociklista i bijesnih auta tatinih sinova…da…ipak, ovdje ništa ne možemo učiniti…ako polazimo od ove tačke. Centar grada bez auta bi mogao biti samo kolateralna šteta u slučaju povećanja broja korištenja bicikala u Banjaluci.

Kad sve saberemo, Holanđani nisu izmislili bog zna šta ali su imali petlju i visok nivo svjesti koji mnogi od nas još nemaju. Zašto? Zato jer:

  • misle da je imati novo auto jedan od životnih ciljeva,
  • se poistovjećuju sa svojim autom,
  • ne znaju drugačije,
  • se plaše probati nešto novo,
  • odrasli ljudi voze auta, a djeca voze bicikl.

Banjaluka, grad bicikala!

Prve biciklističke staze,  dodatno napravljene u Hagu i Tilburgu kako bi podstakle biciklistički saobraćaj uzrokovale povećanje prevoza biciklom  za 75%! Zamislite šta bi funkcionalne biciklističke staze značile za Banjaluku!

Da nije u pitanju stvar mašte pročitajte Analizu saobraćajnog sistema Banjaluke i preporuke za njegovo poboljšanje. Da vam skratim posao, obratite pažnju na činjenice od strane 19. koja se odnosi na biciklistički saobraćaj.

I prije nego što otvorite novi tab i skrenete misli negdje drugdje, a ja napišem zadnji dio ove sage, zapitajte se da li je normalno da u zemlji koja duguje NAJMANJE 650 eura po glavi stanovnika i dalje osnovno prevozno sredstvo  bude auto na prosječnoj razdaljini  od 4 kilometra sa 1,2 osobom po autu?